Ilirski korijeni: Naseljavanje otoka (1000. pr. Kr. – 3. st. pr. Kr.)

Najstariji poznati stanovnici Lumbarde bili su Iliri, koji su otokom vladali tijekom brončanog (oko 1800. pr. Kr.) i željeznog doba (1200. – 3. st. pr. Kr.). Njihova prisutnost dokazana je brojnim kamenim gomilama, nalazima koji su uglavnom koncentrirani na zapadnom dijelu Lumbarde, poput brežuljaka Sutivan i Koludrt. Ove gomile služile su kao grobni spomenici i strateške utvrde, odražavajući ilirski način života koji je kombinirao agrikulturu i obranu. 

Arheološki značaj: Iako su Iliri na Korčuli ostavili ograničene materijalne dokaze, nalazi poput keramičkih fragmenata i alata svjedoče o njihovoj prisutnosti u regiji. 

Kulturni utjecaj: Ilirski običaji i kultovi, osobito štovanje prirodnih bogova, ostavili su trag u kasnijim tradicijama otoka.

Grčka kolonizacija: Lumbardska psefizma (4. – 1. st. pr. Kr.)

Dolazak Grka označio je prvi veliki kulturni preokret u Lumbardi. U 4. stoljeću pr. Kr., otok Korčula, poznat kao Korkyra Melaina (Crna Korčula), postao je ključna točka za grčku trgovinu i kolonizaciju. Lumbardska psefizma, pronađena na brežuljku Koludrt, datira iz 3. stoljeća pr. Kr. i svjedoči o osnivanju grčke naseobine u Lumbardi. 

Psefizma: Ovaj antički kameni natpis, čuvan u Arheološkom muzeju u Zagrebu, dokumentira sporazum između Grka s otoka Isse (današnji Vis) i lokalnih ilirskih vođa. Tekst psefizme pruža jedinstven uvid u pravne i društvene odnose tog vremena. 

Grčke nekropole: U predjelu Sutivan otkrivena je nekropola s grčkim vazama koje su danas pohranjene u Gradskom muzeju Korčule.

Rimska era: Vila Knežine i opus reticulatum (1. st. pr. Kr. – 5. st. po. Kr.)

Rimljani su na Korčulu stigli nakon pohoda cara Oktavijana 35. pr. Kr., čime je završila era grčke i ilirske dominacije. 
U 1. stoljeću, bogate rimske obitelji naseljavaju područje Lumbarde, gdje grade luksuzne vile. 

Vila Knežine: Smještena u Velom poju, ova vila predstavlja jedinstven primjer tehnike opus reticulatum, koja je bila tipična za Italiju, ali rijetko korištena na istočnoj obali Jadrana. Ova arhitektonska tehnika uključuje korištenje malih piramidalnih blokova postavljenih u kosu mrežu. 

Termalni sklopovi i kamenolomi: Na Sutivanu je otkriven termalni kompleks s nekropolom, dok su otočići Sutvara, Vrnik i Kamenjak korišteni kao rimski kamenolomi za vađenje građevinskog materijala. 

Kasna antika i rano kršćanstvo (5. – 9. st.)

U doba kasne antike, Lumbarda postaje dom ranokršćanske arhitekture. Među najvažnijim spomenicima ističe se crkvica sv. Barbare na Sutvaru, datirana u 6. stoljeće. 

Rano kršćanstvo: Ova mala crkva svjedoči o širenju kršćanstva u Dalmaciji tijekom Bizantskog Carstva. 

Srednji vijek: Pustošenje i povratak (10. – 15. st.)

Izostanak arheoloških nalaza iz ranog srednjeg vijeka sugerira da je Lumbarda bila privremeno napuštena. Prvi pisani trag o Lumbardi nalazi se u Korčulanskom statutu iz 1214. godine, koji zabranjuje trajno naseljavanje ovog područja. Zabrana je ukinuta tek tijekom mletačke vlasti, što je dovelo do ponovne kolonizacije.

Crkva sv. Ivana na Sutivanu: Prva crkva u Lumbardi, obnovljena nekoliko puta, potječe iz 13. stoljeća.

Crkva sv. Barbare u Žabnjaku: Datira iz 14. stoljeća i doživjela je nekoliko rekonstrukcija.

Mletačka vlast i ladanjska arhitektura (15. – 18. st.)

Pod vlašću Mletačke Republike od 1420. godine, Lumbarda postaje važno ladanjsko odredište korčulanske vlastele. Tijekom 16. stoljeća, podignute su brojne crkve, uključujući crkvu sv. Roka (sadašnji oblik iz 1886.) i crkvu sv. Bartula. 

Kašteli i ljetnikovci: U 17. stoljeću gradili su se ladanjski ljetnikovci, poput onih u Tatinji i Prvom žalu, te kašteli koji su služili obrambenim i gospodarskim svrhama. 

Moderno doba: Kulturna revitalizacija (19. – 20. st.)

Od sredine 19. stoljeća, Lumbarda se razvija kao kulturno i društveno središte.  

Osnivanje bratovština: Bratovština sv. Sakramenta osnovana je 1857. godine, a pridružuju joj se bratovštine sv. Roka i Gospe od Karmela.

Narodna glazba: Osnovana 1929. godine, predstavlja temelj glazbenog života Lumbarde. 

Kulturna udruga Ivo Lozica: Osnovana 1980. godine, nosi ime kipara Iva Lozice, jednog od najvažnijih umjetnika iz Lumbarde.

Umjetnici Lumbarde

Lumbarda je kroz generacije njegovala iznimne talente, odražavajući svoju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu:

Kipari i vizualni umjetnici

1. Ivan Jurjević Knez (1879.–1950.) – Kipar s početka 20. stoljeća, poznat po prikazivanju života i tradicija Jadrana kroz svoja djela.
2. Frano Kršinić (1897.–1982.) – Istaknuti hrvatski kipar čija su bezvremenska djela poznata po svojoj eleganciji i modernističkom pristupu.
3. Ivo Lozica (1910.–1943.) – Talentirani kipar čija djela utjelovljuju duh i kulturu Dalmacije.
4. Lujo Lozica (1912.–1994.) – Kipar koji je obogatio hrvatsku umjetnost i očuvao umjetničku ostavštinu obitelji Lozica.
5. Marica Andrijić Knez (aktivna) – Suvremena kiparica i slikarica koja spaja tradicionalne utjecaje s modernom kreativnošću.

Slikari

6. Stipe Nobilo (1945.–) – Poznat po svojim živopisnim mediteranskim pejzažima, s preko 60 samostalnih izložbi koje ističu ljepotu Lumbarde.
7. Tino Jurjević (1980.–) – Samouki slikar poznat po hiperrealističkim prikazima morskih pejzaža i tradicionalnih brodova Lumbarde.

Glazbenici

8. Roko Radovan (aktivan) – Cijenjeni tenor i skladatelj, prepoznat po svojim klasičnim nastupima, uključujući nagrađivani debi u operi Čarobna frula.
9. Jakša Jordes (aktivan) – Svestrani saksofonist, vokalist i skladatelj. Poznat po radu s hrvatskim rock sastavima i elektroničkom glazbom, trenutno je glavni vokalist grupe Daleka Obala te je postigao priznanja za svoje inovativne solo projekte.

Maestro

10. Nikica Radovan (aktivan) – Dirigent Narodne glazbe Lumbarda i koreograf folklornih plesova, svojim radom predano čuva i promiče bogatu kulturnu baštinu Lumbarde kroz glazbu, ples i tradiciju.